Satelitsko pozicioniranje
(35A01)

 Ovaj kolegij zahtjeva lozinku (enrolment key)

Cilj predmeta je usvajanje teorijskih i praktičnih znanja vezanih za globalne navigacijske satelitske sustave i njihovu primjenu u navigaciji i pozicioniranju s naglaskom na geodetske primjene.

Sadržaj predavanja

Osnovni pojmovi nebeske mehanike. Koordinatni sustavi u nebeskoj mehanici. Plošna brzina. Keplerovi zakoni. Gibanje materijalne točke pod djelovanjem centralne sile. Binetova jednadžba. Opći zakon gravitacije. Newtonov zadatak. Popravak trećeg Keplerovog zakona. I., II. i III. svemirska brzina. Uvod u mehaniku gibanja umjetnih Zemljinih satelita: Gravitacijsko polje Zemlje izraženo pomoću sfernih harmoničkih funkcija. Poremećaji u gibanju umjetnih Zemljinih satelita prouzrokovani gravitacijskim djelovanjem Zemlje (kao nepravilnog tijela), Mjeseca i Sunca, otporom zraka, tlakom radijacije Sunca itd. (Sve izloženo u skraćenom obliku). Povijesni pregled razvoja sustava satelitskog pozicioniranja. Koncept i komponente GPS sustava. Karakteristika GPS-a, referentni sustavi povezani s GPSom, pregled i karakteristike opažanih veličina, metode mjerenja i matematički modeli pozicioniranja, planiranje i izvođenje GPS mjerenja, obrada podataka mjerenja, osvrt na geodetske datume i transformaciju podataka između njih, kao i pregled primjene GPS-a u geodeziji i geoinformatici. Pregled, karakteristike i primjena drugih sustava satelitskog pozicioniranja, GLONASS, Galieleo, Beidou, QZSS, IRNSS i drugi.

Sadržaj vježbi

Auditorne, terenske i projektantske vježbe. upoznavanje sa softverima za planiranje opažanja, GPS uređajima. Terensko mjerenje malih mreža statičkom i brzom statičkom metodom, prebacivanje (transfer) podataka s prijamnika na PC, obrada baznih linija bez postupka optimiranja, izjednačenje mreže i interpretacija pokazatelja za dobra i loša mjerenja te izrada tehničkog izvješća.

Očekivani ishodi učenja

--Savladane osnovne spoznaje o principima satelitskog pozicioniranja, astronomskim i terestričkim referentnim sustavima, orbitama satelita, signalima GNSS satelita i njihovoj propagaciji kroz atmosferu.

--Upoznavanje s praktičnim postupcima rukovanja s GNSS uređajima, planiranja GNSS opažanja, izvođenje GNSS opažanja prenošenjem podataka mjerenja s GNSS uređaja u računalo kroz izvođenje prvog dijela1. projektnog zadatka: “Izvođenje GNSS mjerenja i obrada vektora”

--Savladane temeljite spoznaje o GNSS sustavima u svijetu, odašiljanju i prijemu GNSS signal, vrstama opažanja i matematičkim modelima opažanja

--Upoznavanje obradom i optimiranjem obrade statičkog GNSS mjerenja (vektora) kroz izvođenje drugog dijela 1. projektnog zadatka: “Izvođenje GNSS mjerenja i obrada vektora”

--Savladana znanja o relativnom pozicioniranju s GNSS-om, izvođenju i obradi GNSS mjerenja, permanentnim GNSS mrežama i virtualnim referentnim stanicama te poboljšanim GNSS sustavima i GNSS

--Upoznavanje s programskim paketima za izjednačenje GNSS mjerenja, samostalno kreiranje projekta izjednačenja te izjednačenje i optimiranje izjednačenja GNSS mjerenja kroz izvođenje 2. projektnog zadatka “Izjednačenje GNSS mreže”

Oblici nastave

- predavanja
- terenske vježbe
- projektantske vježbe (na računalima)
- konzultacije
- provjera znanja
- e-učenje

Način izvođenja nastave
mješovita nastava

Ocjenjivanje

Kontinuirano:
- nazočnost na nastavi više od 75%.
- izrada dva projektna zadatka na vježbama. Projektni zadaci su:
1. Izvođenje GNSS mjerenja i obrada vektora.
2. Izjednačenje GNSS mreže

Za dobivanje potpisa obavezno je prisustvovanje na najmanje 18 sati vježbi i predaja oba projektna zadatka.

- Pristupanje na tri kolokvija na kojima student odgovara na šest teorijskih ili računskih pitanja. Sva pitanja se jednako boduju (5 bodova). Za prolaz na pojedinom kolokviju potrebno osvojiti najmanje 16 od 30 bodova.

- Pismeni: pismenog dijela ispita student se može osloboditi ukoliko položi sva tri kolokvija s ocjenom 3 ili boljom. Ukoliko se student ne oslobodi pismenog dijela ispita, dužan je pristupiti pismenom dijelu ispita na redovitim ispitnim rokovima. Na pismenom dijelu ispita student odgovara na šest teorijskih pitanja. Za prolaz na pismenom dijelu ispita potrebno je riješiti četiri od šest pitanja (osvojiti 4 od 6 bodova).

- Usmeni: Teorijska znanja provjeravaju se na redovitim ispitnim rokovima. Svi studenti dužni su pristupiti usmenom dijelu ispita. U slučaju da student ne položi usmeni dio ispita za prva dva ispitna roka vrijede položeni kolokviji kao zamjena za pismeni dio ispita.

Popis bodova koji se mogu ostvariti po pojedinoj aktivnosti prikazan je u sljedećoj tablici:

Rb. Vrsta aktivnosti Ukupno bodova Napomena

1. Pohađanje nastave Uvjet za potpis min. 75%
2. 1. projektni zadatak Uvjet za potpis 100%
3. 2. projektni zadatak Uvjet za potpis 100%
4. 1.-3 kolokvij 16 min. 50% svaki. Uvjet za potpis 50%
5. Pismeni dio ispita (4) min. 66,7%
6. Usmeni dio ispita 50%

Konačna ocjena:

Konačna ocjena se sastoji od uspjeha na aktivnostima:

- tri kolokvija više od 50% ili pismeni dio ispita 66,7%
- usmeni dio ispita 50%

Ocjena iz kolokvija utvrđuje se na sljedeći način (max 90):

46 - 60 bodova: dovoljan (2)
61 - 70 bodova: dobar (3)
71 - 80 bodova: vrlo dobar (4)
81 - 90 bodova: izvrstan (5)

Ocjena iz pismenog dijela ispita, utvrđuje se na sljedeći način (max 6):

4,0 – 4,5 bodova: dovoljan (2)
4,6 – 5,0 bodova: dobar (3)
5,1 – 5,5 bodova: vrlo dobar (4)
5,6 – 6,0 bodova: izvrstan (5)

Preduvjeti za predmet

Preduvjet za upis predmeta su položeni predmeti:
Analiza i obrada geodetskih mjerenja
Geodetski referentni okvir

Predmeti kojima je ovaj predmet preduvjet

Odslušan predmet je preduvjet za upis predmeta:
Državna izmjera

Ovaj kolegij zahtjeva <b>lozinku</b> (enrolment key)




Niste prijavljeni sustavu. (Prijava)